Povijest župe

Župa sv. Josipa u Zavidovićima službeno je utemeljena 17. srpnja 1902. godine odvajanjem od župe Osova, a za zaštitnika je izabran sv. Josip.
Zavidovići su bili novoutemeljeni grad u kojemu je pokrenuta snažna drvna industrija i u njega su se doseljavali radnici i činovnici sa svih strana Austro-Ugarske Monarhije. Zato ne čudi da je za zaštitnika župe određen upravo sv. Josip.
I danas, ako prošećete gradskim grobljem uočit ćete veliki broj njemačkih, austrijskih, čeških, slovačkih, mađarskih, ukrajinskih i slovenskih prezimena na spomenicima…

Župa Zavidovići svečano je otvorena 20. srpnja 1902. godine,  na blagdan sv. Ilije, zaštitnika Bosne. Za prvog župnika novoutemeljene župe sv. Josipa u Zavidovićima imenovan je vlč. Ivan Mitrović.

Župnik Ivan Mitrović 21. listopada 1902. godine upućuje zamolbu Visokoj zemaljskoj vladi za Bosnu i Hercegovinu da odobri gradnju crkve u Zavidovićima za potrebe mnogobrojnih vjernika i radnika dviju tvornica.

Značajni događaji i prilike pred formiranje zavidovićke župe

Prema Šematizmu provincije Bosne Srebrene za 1877. godinu u žepačkom kraju spominje se župa Osova, koja je imala 380 katoličkih obitelji (2706 vjernika). U župi Osova spominju se i mjesta Vinište, koje je tada imalo 31 katoličku obitelj (224 vjernika) i Zavidovići s 21 katoličkom obitelji (197 vjernika).

U lipnju 1879. austrougarske vlasti provode prvi sustavni popis pučanstva u BiH. Općina Zavidovići je pripadala žepačkom kotaru, koji je prema teritorijalnom ustrojstvu naslijeđenom od turske vlasti bio u banjalučkom području. Prema tom popisu, u sastavu općine Zavidovići bila su sljedeća mjesta: Brankovići, Dubravica, Golešnica, Lug Muslimanski, Lug Zimjan, Vinišić (Vinište) i Zavidovići. Utvrđeni broj stanovnika zavidovićke općine bio je 1776, od čega je Muslimana 718, Pravoslavaca 9 i Katolika 1049.

Sljedeći popis obavljen je u svibnju 1885. godine. Kotar Žepče čine četiri općine: Lovnica Muslimanska, Šeher Novi, Zavidovići i Žepče. U sastavu općine Zavidovići su mjesta: Brankovići, Dubravica. Golešnica, Lug Muslimanski, Lug Zimjan, Vinišće (Vinište), Vrbica i Zavidovići. Ukupan broj stanovnika je 1972, od čega je Muslimana 711 i Katolika 1261.

1890. godine poduzeće “Gregersen i sinovi” iz Budimpešte otkupljuje pilanu, koju je 1887. godine započelo graditi tršćansko poduzeće “Marburgo – Perente”na mjestu gdje se danas nalazi Tvornica montažnih kuća. Ubrzo proširuju pilanske kapacitete, na željeznici se uvodi lokomotivska vuča, a u pilani i “Staroj koloni” uvodi se električno osvjetljenje. To poduzeće prestat će s radom 1930. godine, a naslijedit će ga “Našićka”, poduzeće koje je imalo veliki značaj u obnavljanju pilane Krivaja nakon 1945. godine. “Našićka” je radila do 1947., a na njezinim temeljima podignuta je Tvornica montažnih kuća.

Braća Eissler iz Češke i njemački industrijalac Richard von Ortlieb 1899. godine osnivaju u Zavidovićima poduzeće “Bosanska šumska industrija Eissler i Ortlieb”. Izgrađuju ogromnu pilanu s 26 gatera, a dolinom Krivaje država počinje izgradnju uskotračne pruge, kojom će se, nakon njezinog završetka 1902. godine, izvoziti i do 500.000 m3 oblovine. Ovo poduzeće je obustavilo rad neposredno nakon izbijanja rata 14. srpnja 1914. godine zbog nedostatka radne snage. Nakon završetka rata poduzeće opet počinje s radom i radi sve do 1925. godine, kada je likvidirano.

Vila i upravna zgrada poduzeća Eissler & Ortlieb u Zavidovićima
Stara razglednica: Vila i upravna zgrada poduzeća Eissler & Ortlieb u Zavidovićima

Značajan događaj za Zavidoviće zbio se 10. rujna 1900. godine, kada je u rad puštena nova pošta za civilnu i vojnu upotrebu.

1901. godine, po želji nadbiskupa dr. Josipa Stadlera, časne sestre milosrednice preuzele su djelovanje u bolnici poduzeća “Eissler i Ortlieb” u Zavidovićima. Na žalost, zbog neprikladnih uvjeta ostale su samo dvije i pol godine.

1902. godine, početkom travnja, buknuo je požar u velikoj pilani poduzeća  “Eissler i Ortlieb” koji je zahvatio i nekoliko objekata državne željeznice. Požar, koji je prouzročio znatnu štetu i  u kojem, na sreću, nije bilo stradalih, gasili su vatrogasci iz Zenice, Dobaja i Sarajeva.

* U izradi stranice korišteni podatci “Iz ljetopisa župe Zavidovići”  (F. Marić).